 |
|
 |
Bista Ive
Andrića, u bronzi, autora
Sretena Stojanovića, Beograd, 1952., visina 43 cm |
|
Radna soba
Ive Andrića je do danas sačuvana u autentičnom izgledu i u duhu ličnosti koja je u
njoj nalazila svoj mir, skrovitost i tišinu. Na sekreteru je mala porcelansaka figura
Omer-paše Latasa, koju je sam Andrić kupio u nekoj bečkoj antikvarnici i koja,
simbolično, upućuje na istoimenu, antologijsku, posthumno objavljenu pripovetku. Umetničke slike na zidovima radne
sobe, dragoceni su poklon i uspomena na Andrićeve savremenike i naše najveće umetnike
(Lubarda, Konjović, Stanić, Aralica). |
 |
|
 |
| Biblioteka
Ive Andrića, koja se nalazi u njegovoj radnoj sobi, ima 4502 knjige, obradjene i
katalogizirane 1985. godine u četiri grupe (I-IV): Andrićeva dela na našem jeziku,
izdanja na stranim jezicima, knjige o Andriću i lična piščeva biblioteka sa 3381
knjigom. Ona obuhvata beletristiku, istoriografske studije, rečnike i enciklopedije,
časopise monografije. Medju njima je i raritet - najstarije štampano izdanje "Codicus Iustiniani" iz
1611. godine. U opusu lične biblioteke preko 500 knjiga su poklon domaćih i stranih
autora, sa posvetom Andriću, što im daje posebnu vrednost i značaj. |
|
Kamerni
prostor izložbene postavke, idejno i arhitektonski realizovane 1986. predstavlja sažeto
životni i stvaralački opus Andrića diplomate, pisca i kulturnog radnika. Fotografije,
dokumenti, rukopisi, prepiska i knjige obeležavaju značajne datume i dogadjaje,
pružajući istovremeno dragocenu sliku i o Andrićevim savremenicima - književnicima, umetnicima,
političarima, novinarima i prijateljima. Crteži - portreti Andrića, autora Mihe
Maleša, Zuke Džumhura, Romana Petrovića, slikovito dopunjuju markantnu ličnost
skromnog i suzdržanog nobelovca. |
|